„Rekao sam stablu badema: Brate, pričaj mi o Bogu, i gle, badem je procvao”!
Sv. Franjo Asiški
Badem je drvo iz familije ruža (Rosaceae), čiji se plod i seme odvajkada koriste u ishrani ljudi kao voće. Ponegde se u našem narodu plod badema naziva i bajam. Ova mediteranska biljka prvi put je procvetala na Bliskom Istoku, gde su je ugledali svetski putnici pa odneli put južne Evrope i severne Afrike. U pisanim tragovima, badem se prvi put pojavljuje 3000. godine pre nove ere, čime spada u najstarije poznato koštunjavo voće!
Bademi i zdravlje
Ovo voće sadrži jako malo kalorija – oko 30 grama badema ima svega oko 160 kalorija! U odnosu na ostale srodnike, bademi sadrže više kalcijuma nego bilo koje drugo koštunjavo voće, čak šest grama proteina, 3,5 grama biljnih vlakana i gotovo devet grama mononezasićenih i tzv. „dobrih“ masti!
Mnoge studije pokazuju da šaka badema na dan pomaže u snižavanju holesterola, štiti srce i vene, i pomaže kod pamćenja, pa se preporučuje osobama koje su izložene većem intelektualnom naporu kao što je učenje, recimo. Badem obiluje vitaminom E, magnezijumom i antioksidansima. Pored toga, bogat je izvor i kalcijuma, fosfora, gvožđa i vitamina B6, zaduženog za pravilno funkcionisanje imunog sistema. Naš organizam od njega dobija i preko potrebni cink, selen, bakar, nijacin, omega 3 i omega 6 masti. Nutricionisti preporučuju da se badem jede na prazan stomak kako bi se obezbedila što bolja apsorpcija svih njegovih hranljivih sastojaka.
Svega 15 grama badema zadovoljava čak 50 % dnevnih potreba za vitaminima, te se zbog tog svojstva badem sa pravom naziva superhranom. On dovodi do jačanja imuniteta i štiti od mnogih bolesti, a preporučuje se kod konstipacije, poremećaja u radu disajnih organa, kašlja, srčanih tegoba, anemije, impotencije, kao i šećerne bolesti.
Bademovo mleko
Bademovo mleko poznato je od davnina. U srednjem veku bilo je rasprostranjeno kako u islamskom tako i u hrišćanskom svetu. Srednjovekovna kuhinja je sadržala jako puno recepata koje su uključivale čudotvorno mleko od badema, najviše zbog njegovih svojstava ali, i zbog teškoće dugog održavanja kravljeg mleka svežim i zdravim.
Gijom Tirel napisao je prvu zbirku recepata koja najviše liči na „visoku kuhinju“, odnosno otmenu i raznovrsnu receptima sa svih poznatih podneblja u srednjem veku. Njegova La Viandier zbirka iz 14. veka sadrži i recept za bademovo mleko, a napominje se da se može koristiti tokom posta!
Mleko od ovog koštunjavog voća se pravilo i pilo od Pirenejskog poluostrva pa sve do Istočne Azije, i to najviše zahvaljujući mnoštvu blagotvornih efekata koje izaziva- od regulisanja nivoa holesterola u krvi, do jačanja zuba i kostiju, pa sve do poboljšane koncentracije.
U pitanju je piće od celih ili mlevenih badema, i danas je u širokoj upotrebi zbog porasta alergije na kravlje mleko. U odnosu na životinjsko mleko, bademovo se razlikuje najviše po tome što ne sadrži ni holesterol ni laktozu. Pogodno je za vegane i vegeterijance a vrlo često se aromatizuje vanilom ili čokoladom kako bi se dobilo na punoći ukusa.
Bademovo mleko je boje unutrašnjosti bademovog jezgra, kremaste je strukture i orašastog okusa. Stručnjaci ga preporučuju za brže zaceljivanje čira želuca i dvanaestopalačnog creva, a poznato je i da stimuliše izlučivanje zuči i pražnjenje zučne kese, kao i rad creva te se koristi za hronične kolitise i opstipacije. Takođe, pomaže i kod prehlada, astme, nesanice, impotencije i anemije.
Što se kalorija tiče, bademovo mleko ih ima jako malo – 1 čaša sadrži samo 40 kalorija! A kako ne sadrži zasićene masti, veoma je koristan za osobe koje pokušavaju izgubiti na težini.
Kako napraviti bademovo mleko?
Iako se ponuda u našim marketima osetno popravila po pitanju alternativnih mleka, bademovo je izuzetno jednostavno napraviti i kod kuće, u domaćoj radinosti. Na taj način jedino možete biti sigurni u čitav proces i kvalitet samog mleka.
Bademovo mleko – recept:
Postoji više načina za pravljenje bademovog mleka. Uobičajena kućna metoda je potapanje badema u vodu preko čitave noći, a potom miksanje u blenderu. Preporučuje se blanširani badem, ali, ima i onih koji tvrde da opna badema daje posebnu aromu, te je ne uklanjaju.
Na 1 čašu sirovog badema, ide 3-4 čaše vode. Kada badem prenoći u vodi, ujutro to istu vodu bacite i sipajte novu količinu. Miksajte u blenderu oko 2 do 3 minuta, zatim procedite kroz sitnu cediljku i sipajte u staklenu ambalažu. U frižideru ga možete čuvati do 3 dana najviše. Slobodno zasladite mleko medom ili obogatite aromu cimetom.
Isti postupak je i za pripremu mleka od oraha, lešnika, susama, suncokreta, indijskog oraha, pistaća, pinjola ili bundevinog semena. Svako od tih mleka možete dodatno preraditi u jogurt ili meki kremasti sir.
Bademovo brašno
Fino samleveno bademovo brašno smatra se svojevrsnim probiotikom te se preporučuje osobama i deci koja muku muče sa crevnom florom. Kao i mleko, bademovo brašno ćete lako napraviti kod kuće.
Za početak, odaberite da li ćete praviti od blanširanih badema ili onih sa opnom, u svakom slučaju – metod je isti, samo brašno od badema sa opnom se nešto duže pravi.
Bademe meljite u multipraktiku ili jednom od onih starinskih mlinova za kafu. Meljite pažljivo da ne biste dobili puter, dakle samo do sitne strukture od koje ćete, prosejavanjem kroz sito, dobiti fino brašno od badema. Upotrebite ga kao dodatak običnom ili nekom drugom brašnu, kao i za pravljenje čistog marcipana!
Ukoliko još niste ubeđeni da bi trebalo da uvrstite badem u svoju svakodnevnu ishranu, znajte i to da su naučnici iz „American Heart Association“ utvrdili da je često konzumiranje orašastih plodova povezano sa manjim rizikom od razvoja hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i karcinoma. Sa druge strane okeana, u srcu Barselone, druga grupa naučnika je otkrila da ukoliko trudnica konzumira 74 grama badema svake nedelje – beba će se roditi pametnija i to zato što badem snažno utiče na moždane aktivnosti i doprinosi njihovom razvoju.
Malo li je?
Indeks telesne mase je metoda računanja uhranjenosti