Da li se sećate da kada smo bili mali, podjednako smo se radovali svakom godišnjem dobu? Zimi snegu i sankanju, na proleće biciklu i igri napolju, na leto raspustu i moru, a na jesen zlatnim gomilicama lišća, kestenju i toplom čaju, uz crtani, dok napolju neprestano lije kiša. Niti se ko na jesen osećao umorno i bezvoljno, niti smo provodili sate u krevetu, ušuškani u topli jorgan i bez atoma snage da ustanemo i pokrenemo se.
Međutim, kako su se nizali rođendani i prolazile godine, jesen i zima su počeli da nam smetaju. Doduše, ne svima ali, jednom velikom delu svetske populacije svakako da. To je zaintrigiralo i naučnike te su se svojski dali na proučavanje sindroma jesenjeg, pa i zimskog (čitaj: prazničnog) umora ili depresije.
Šta je sezonska/zimska depresija?
Šta je zimski umor i koje promene u našem telu ili van njega dovode do simptoma koji se javljaju kada neko pati od ovog poremećaja? Hajde da probamo da vam malo bliže objasnimo šta nauka kaže, šta stoji iza nedostatka energije i elana koji počinjete da primećujete sa prvim hladnim danima.
Činjenica je da se mnogi ljudi žale na umor i loše raspoloženje tokom jeseni i zime. Da li je u pitanju stvarno zdravstveno stanje? Odgovor je da i zove se: „Sezonski afektivni poremećaj“ ili SAD. Utiče na ljude kako se godišnja doba menjaju, ali uglavnom tokom jeseni ili zime.
Koji simptomi su tipični za zimski umor?
Kao i simptomi depresije, oni mogu veoma varirati. Svaka osoba ovaj poremećaj doživljava na drugačiji način. Simptomi se mogu kretati od blage apatije pa sve do teške depresije koja utiče na svakodnevni život.
Najčešći simptomi su:
- Razdražljivost
- Malaksalost
- Loše raspoloženje
- Negativni osećaj u vezi sa sopstvenom ličnošću – očaj, nerealan osećaj griže savesti i krivice i sindrom niže vrednosti
- Nisko ili nikakvo samopoštovanje
- Stres/anksioznost
- Smanjeni libido
- Socijalno povlačenje
- Manjak energije
- Dugo spavanje i teško razbuđivanje
- Rasejanost
- Žudnja za masnom i slatkom hranom
Ne zvuči baš previše uzbudljivo, zar ne? Jesenji umor zaista može uticati na vas i vaš svakodnevni život. Mnogi ljudi koji pate od ovog stanja, osećaju se sasvim energično i pozitivno tokom letnjih meseci, ali čim se promene godišnja doba, njihov unutrašnji doživljaj stvarnosti ih pretvara u socijalno povučene, depresivne ljude.
Šta uzrokuje zimski umor?
Prirodne promene koje se javljaju kako leto prelazi u jesen mogu uticati na naš sistem tela na način na koji on izlazi iz ravnoteže. Pre svega, nedostatak svetlosti može ubrzati jesenji/zimski umor. Promena količine sunčeve svetlosti kojoj smo svakodnevno izloženi utiče na to kako naše telo reaguje i prilagođava se spoljašnjem svetu na nekoliko načina.
Kada sunce zađe a mi postanemo lišeni njegove svetlosti, telo počinje da proizvodi melatonin, hormon odgovoran za osećaj umora i pospanosti. Dnevna/sunčeva svetlost inhibira proizvodnju ovog hormona, tako da je potpuno prirodno da leti osećamo više energije nego zimi.
Postoji teorija da je kod jesenjeg umora promena cirkadijalnog ritma – usled promene količine dnevnog svetla – odgovorna za simptome.
Vitamin D i zimska depresija
Vitamin D se proizvodi kada je naša koža izložena sunčevoj svetlosti. Nažalost, to nije tako lako. Jednom kada UVB zraci prodru u kožu, isporučuju energiju neophodnu za proizvodnju vitamina D iz holesterola, masne kiseline uskladištene u koži. UVB zraci mogu ući u Zemljinu atmosferu samo pod određenim uglom. Dobar način da to proverite je da pogledate svoju senku, koja bi trebalo da bude manja od vas. Ono što treba uzeti u obzir je da krema za sunčanje blokira i zdrave UVB zrake, pored štetnih UVA zraka.
Nedostatak vitamina D može imati mnoge posledice po zdravlje, kao što su depresija, osteoporoza, slabost, hronični umor, problemi sa spavanjem, anksioznost, oslabljen imuni sistem, veća podložnost upalama…
Koga pogađa sezonska depresija?
Ovo stanje u osnovi može uticati na bilo koga. Ljudi sa genetskom istorijom jesenjeg i zimskog umora imaju veće predispozicije da i oni pate od njega. Sezonski afektivni poremećaj se javlja kod 0,5 do 3 procenta svetske populacije i pogađa 10 do 20 procenata ljudi sa bilo kakvim depresivnim poremećajem i oko 25 procenata ljudi sa bipolarnim poremećajem.
Međutim, u tu statistiku ne spada određeni broj osoba koje pate od stanja poznatog kao podsindromalni sezonski afektivni poremećaj, koji je čak i češći od sezonskog afektivnog poremećaja. Ove osobe imaju samo blage promene raspoloženja koje odgovaraju promenama godišnjih doba.
Dakle, šta možete učiniti da sprečite ili da se borite sa simptomima kada se pojave?
Kako pomoći sebi tokom zimskog umora?
Pre svega, vodite računa kako se hranite. Zdrava i uravnotežena ishrana će uvek pomoći u sprečavanju bolesti. Sada, kada imamo manje svežeg voća i povrća na raspolaganju, važnije je nego ikada da svom telu obezbedimo sve hranljive materije koje su mu potrebne.
Evo nekih namirnica zimske sezone koje će vam pomoći da dostignete preporučene doze hranljivih materija: cvekla, jabuke, bundeva i kruške. Veoma ukusni darovi prirode koji vam zdušno pomažu u borbi protiv zimske apatije. Pored toga, zdrave masti su takođe bitne za kardiovaskularni sistem i za proizvodnju hormona, između ostalog. Pokušajte da jedete puno lososa, maslinovog ulja i avokada, jer su bogati zdravim masnim kiselinama.
Sa druge strane, prerađeni ugljeni hidrati mogu da pomrse račune vašem zdravom telu i duhu. Zato ih ograničite u svojoj ishrani. Pokušajte da koristite zdrave, složene ugljene hidrate kao što su mahunarke, na primer. One su zdrave i dostupne u bilo koje doba godine. Topla supa od sočiva i limuna sa korijanderom začiniće vam raspoloženje u hladno jesenje veče. Drugi zdravi izvori ugljenih hidrata su takozvane pseudo-žitarice kao što su kinoa, heljda ili amarant i svi su bez glutena.
Fizička aktivnost i zimski umor
Naravno, kao jedan od saveta za zdrav život, uvek ćete pronaći fizičku aktivnost. Između ostalog, ovoga puta je to zbog činjenice da se pokazalo da vežbanje povećava nivo serotonina i za to postoji širok spektar naučne podrške. Biti fizički aktivan pomaže imunološkom i kardiovaskularnom sistemu i pomaže da održite zdravu telesnu težinu.
Mentalna aktivnost i zimska apatija
Došla je zima. Činjenica je da sad izlazimo sa posla po mraku, da je sve manje sunca i da su nam aktivnosti ograničene uglavnom na zatvoren prostor. U takvoj atmosferi, najbolje je posvetiti se svom mentalnom stanju. Naime, mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko. Ako se osećate van ravnoteže u ovo doba godine, isprobajte neke tehnike opuštanja. Način na koji gledamo na stvari zavisi od nas i može se promeniti. Ponekad vidimo svet komplikovanijim nego što zaista jeste.
Iz tog razloga vam preporučujemo aktivnosti kao što su meditacija ili joga, koje su pokazale blagotvorne efekte na naš mozak.
Ne zaboravite da na svetu ima mnogo ljudi koji pate od sezonske depresije. Česte su promene raspoloženja, umor, slaba energija i simptomi slični depresiji. Prirodne promene sa kojima dolaze godišnja doba, poput smanjenog dnevnog svetla ili manje izloženosti sunčevoj svetlosti i odgovarajuća promena u našem cirkadijalnom ritmu mogu to da izazovu. Zdrava i uravnotežena ishrana u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću i tehnikama opuštanja su neki od najboljih načina za borbu protiv ovog poremećaja.
Herbafastom do napunjenih baterija
Osećate se umorno i iscrpljeno, a leto i lepi, sunčani dani su za nama?
Spojite lepo i korisno, i iskoristite ovaj sumorni period kako za podizanje energije tako i za skidanje kojeg kilograma viška. To će vam popraviti celokupno raspoloženje i samopouzdanje! Herbafast Lady za dame i Herbafast Gentleman za gospodu, u kombinaciji sa ukusnim Herbafast Fiberom doprinosi normalnom balansu elektrolita, održavanju normalnog energetskog metabolizma, drastičnom smanjenju apetita i želje za slatkišima. Oslobađa višak energije, što utiče na smanjenje umora i iscrpljenosti i topljenje masnih naslaga.
Sve u svemu, nećete samo lepo izgledati već ćete biti i lepo raspoloženi!
Indeks telesne mase je metoda računanja uhranjenosti